среда, 11. мај 2016.

Imenice
kuća, sestra, škola, učitelj,  sreća, deca, slon, pevanje, ljubav, prvak, drveće, mleko, sir, šampion, škola, drugovi, lopta, utakmica, sreća...
Zamenice
ja, ti, on, mi, vi, oni, ko, niko, neko, nešto, svako, moj, ono, moje, tvoje, naše, nečije, koji, onoliko, onakav, takav, nikakav, čiji, ničiji...
Pridevi
plav,  dobar, jak, mrzovoljan, drveno, kameno, školski, kućni, Mišin, bakin, školski, kragujevački, srpski, ruski...
Glagoli
pevati, crtati, slušati, sunčati se, preslišavati se, učiti, voleti, radovati se, spavati, naoblačiti se, fijukati, vejati, padati, čitati, maštati...
Brojevi
jedan, pet, deset, sto, hiljada, milion, prvi, deseti, pedeseti, stoti, hiljaditi...


Nepromenljive
Predlozi
od, do, iz, ispred, iza, iznad, ispod,  između, pored, pre, posle,  osim,  uz, kroz, na, o, po, pri, u, s, za, radi, zbog, kod, na...
Prilozi
ovde, onde, negde, nigde, unutra, napolju, tamo, napred, svejedno, levo, desno, daleko, blizu,  juče, tek, lako, brzo, malo, zato...
Uzvici
jao, joj, oj,  uh, ah, oh, uf, ura, ua, vau, opa, op, ups, oho, mrš, kuš, iš, mac, ej, hej...
Veznici
i, pa, te, ni, niti, ili, samo, zato, tek, a, ali, nego, no, već, da, kad, iako...
Rečce
da, ne, valjda, dakle, međutim, samo, jedino, kao, eno, eto, gle, baš, još...

уторак, 23. фебруар 2016.

Padeži su različiti oblici jedne promenljive reči. U srpskom jeziku ima sedam padeža u jednini i množini. Promena reči kroz padeže zove se deklinacija.
Padeži u srpskom jeziku su:
  • nominativ
  • genitiv
  • dativ
  • akuzativ
  • vokativ
  • instrumenat
  •  lokativ
    Nominativ je nezavisan padež koji u rečenici može da stoji samostalno.
    Dobija se na pitanja:  Ko? Šta?
    Nominativ se upotrebljava bez predloga. U rečenici u nominativu su: subjekat, atribut, apozicija, imenični deo predikata i  priloška odredba za način sa veznicima kao i nego.
    Primer:  Maja trenira odbojku.

    Genitiv je zavisan padež koji označava pripadnost, deo nečega i poreklo.
    Dobija se na pitanja:  Koga? Čega?  Od koga? Od čega?
    Genitiv se upotrebljava sa predlozima i bez predloga. U rečenici u genitivu su: atribut, objekat, imenični deo predikata, priloške odredbe (mesto, vreme, način, uzrok, cilj) i logički subjekat.
    Osnovna značenja genitiva su:
    ☼  posesivni ili prisvojni genitiv  (označava čije je nešto, kome pripada).
    ☼  partitativni ili deoni genitiv  (deo ili količina nečega sa prilozima: malo, mnogo, dosta,
         nešto...)
    ☼  ablativni genitiv (označava poreklo nečega, odakle je nešto poteklo)
    Predlozi za genitiv: od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, unutar, iznad, ispod, više, poviše, niže, pre, uoči, posle, nakon, za, tokom, krajem, usred, oko, okolo, blizu, kod, kraj, pokraj, pored, nadomak, nadohvat, i, u, mimo, duž, uzduž, širom,  preko, bez, osim, umesto, pomoću, posredstvom, između, protiv, nasuprot, usprkos, unatoč, zbog, usled, radi, povodom...
    Primer:  Saša pored košarke trenitra j stoni tenis.

    Dativ je zavisan padež koji znači pravac, smer ili cilj kretanja i namenu.
    Dobija se na pitanja:  Kome? Čemu?
    Dativ se upotrebljava sa predlozima (pravac) i bez predloga (namena, pripadnost) U rečenici dativ je objekat, atribut, priloška odredba za mesto i logički subjekat.
    Predlozi za dativ:  ka, k, prema, blizu, nasuprot, uprkos, protiv
    Primer:  Maja se raduje svakom poenu.

    Akuzativ je zavisan padež kojim se označava objekt radnje, pravac kretanja i mesto.
    Dobija se na pitanja:  Koga? Šta? 
    Akuzativ se upotrebljava sa predlozima (pravac, mesto) i bez predloga (objekat, vreme). U rečenici akuzativ je objekat, priloška odredba (mesto, vreme, način, uzrok) i logički subjekat.
    Predlozi za akuzativ: kroz, niz, uz, za, među, nad, pod, pred, u, na, o, po, mimo.
    Primer:  Marko voli da klizi niz parket.

    Vokativ je nezavisan padež koji služi za dozivanje, obraćanje, skretanje pažnje (Oj! Hej!)
    Pri pisanju se odvaja zarezima. Upotrebljava se bez predloga.
    Primer:  Minja, dođi ovamo!

    Instrumental je zavisan padež koji kazuje društvo i oruđe ili sredstvo za rad.
    Dobija se na pitanja: S kime? Čime?
    Instrumental se upotrebljava sa predlozima (društvo) i bez predloga (oruđe, sredstvo).
    Predlozi za instrumental: s, sa, pod, nad, pred, među, za
    Primer:  U školu uvek putujem autobusom.

    Lokativ je zavisan padež koji označava mesto na kome se nešto nalazi i objekat o kome se govori. 
    Dobija se na pitanja: Gde? čime? O kome? O čemu? Na kome? Na čemu? Po kome? Po čemu? U kome? U čemu?
    Lokativ se uvek upotrebljava sa predlozima.
    Predlozi za lokativ: na, o, po, pri, u
    Primer:  Pera voli da sedi na klupi.

  • среда, 23. децембар 2015.

    Tema:Škola kakvu zamišljam i želim za 5.razred osnovne škole.

    Škola kakvu zamišljam i želim 
       Sve škole su slične,ali svi znamo i hvalimo onu našu.Uvek zamišlajmo kako da je ulepšamo,iskoristimo maštu iz naše glave iako one ne izgleda lepo na prvi pogled.
        Kao prvo,školu bi  ofarbala u sve boje ovoga sveta i nacrtala prelepe slike.Na svakom spratu u učionocama bi bili tobogani da bi se deca spustila za veliki odmor i pokrretne stepenice da se nebi mučila i gurala na onim običnim.Pored svake klupe bi bila kesa za otpatke da ne bi đaci ustajali tokom časa.Umesto tetkica bi bili roboti da nebi se mučile jer su deca jako nemirna!Imali bi smo u svakoj učionici kućni red i bonton,ako ga neko prekrši imaće kazne,ali ne velike odgovaranje,smanjena ocena iz vladanja.Na savakom spratu,prodavnici i ulici blizu škole bi bio školski policajac.Deca ne bi imali puno domaćeg da bi imali više razonode.Školska dvorišta bi bila čista,trava zelena i lepa,svako drvo da bude na svom mestu bez šteta na njemu.U školskom dvorištu bi bilo igralište za manje razrede,a za veće bolji i veći tereni.Za fizičko bi imali bazen napolju kad bude lepo vreme da vežbamo plivanje za more.Da imamo kabinet za skoro svaki predmet i rekvizite u njemu.Ukinula bih Engleski i Ruski,a umesto njoh bi bili Nemački i Francuski.Umesto zavesa i venecijanera bio bi neki magični prozor kome narediš kako ti odgovara.Imali bi čarobne stolice i klupe da grde onog ko h oće da žvrlja i to mu ne dozvoljavaju.Da ima po 2-3 nastavnika da bi svako motrio ko priča,prepisuje i ko radi.
     Mašta može svašta i našu školu da učini najlepšom na svetu!
    Ja pisala Anđela Stojanović! :D :)!